//
you're reading...
Fakti i informacije - Factual informations, Svi postovi - All posts

Kronologija pristupanja Republike Hrvatske NATO-u

Hrvatska – NATO članica

Republika Hrvatska službeno je postala punopravnom članicom NATO-a 1. travnja 2009. godine. Kao punopravna članica Saveza RH je sudjelovala na summitu u Strasbourgu i Kehlu koji se održao u travnju iste godine.

nato4

Vanjskopolitička pozicija Republike Hrvatske ojačala je njezinim ulaskom u NATO savez, a njezine ideje i interesi puno se uspješnije profiliraju u međunarodnim forumima. Hrvatska je od ulaska u članstvo postala sastavni dio NATO-a te zajedno s još 27 zemalja članica sudjeluje u upravljanju tim Savezom. Najvidljiviji primjer za to bio je rad na novom strateškom konceptu NATO-a dokumenta koji je stvorio odrednice za djelovanje Saveza u 21. stoljeću. Riječ je o jednom od temeljnih dokumenata za djelovanje NATO-a.

U sigurnosnom segmentu članstva RH u NATO-u  bitno je istaknuti sustav kolektivne obrane, kao i sustav odgovora na krize.

Članstvo u NATO-u daje najviša sigurnosna jamstva, taj Savez 28 država počiva na načelima zajedničke zaštite slobode i sigurnosti svake pojedine članice političkim i obrambenim sredstvima na osnovi solidarnosti.

Uoči prve godišnjice ulaska Hrvatske u NATO, ispitivanje javnog mnijenja pokazalo je stabilnu potporu građana članstvu u Savezu i hrvatskom angažmanu u međunarodnim operacijama, objavio je na svojim internetskim stranicama GfK (www.gfk.hr).

Visokih 64,6% ispitanika osjeća se sigurnijima u državi članici NATO-a, posebno osobe iz Slavonije i Dalmacije. Da je članstvom u NATO-u porastao ugled i ojačao međunarodni položaj Hrvatske smatra 50,2% ispitanika, s tim da češće od prosjeka takvo mišljenje imaju visokoobrazovani (61%).

Angažman međunarodne zajednice u okviru misije ISAF pod zapovjedništvom NATO-a podržava 68,3% ispitanika, među kojima češće od prosjeka takvo mišljenje imaju osobe u dobi od 25-34 godina (78%). Istovremeno, 54,1% ispitanika smatra da sudjelovanje Hrvatske u misijama NATO-a pod mandatom UN-a doprinosi jačanju njene sigurnosti i međunarodnog položaja.

Nato hrvatska 400x300

O važnosti uloge NATO-a u regiji govori podatak da 62,6% ispitanika smatra da su NATO i njegovo primanje novih članica važni za sigurnost i stabilnost jugoistočne Europe.

Ispitivanje javnog mnijenja naručilo je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija povodom prve godišnjice članstva Hrvatske u NATO-u;  provedeno je u veljači 2010. godine na reprezentativnom uzorku od 750 ispitanika (kvotni uzorak prema županijama, obrazovanju, dobi i spolu).

http://www.nato.hr/hrvatska—nato-clanica

Kronologija pristupanja Republike Hrvatske NATO-u

1. travnja 2009. Hrvatska je polaganjem hrvatskoga ratifikacijskog dokumenta (potvrde Sjevernoatlantskog sporazuma od strane sabora) u američkom State Departmentu postala punopravnom članicom NATO-a. Dokument je u Washingtonu u ime Hrvatske predala veleposlanica RH u SAD-u Kolinda Grabar Kitarović. Republika Hrvatska imala je dva strateška vanjskopolitička cilja: ulaz u EU i NATO, a danas, ulaskom u Sjevernoatlantski savez ostvaren je prvi od tih dvaju ciljeva, rekao je povodom ulaska Hrvatske u NATO, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.

31. ožujka 2009. Glavni tajnik NATO-a Jaap se Hoop Scheffer uputio je hrvatskom ministru vanjskih poslova i europskih integracija Gordanu Jandrokoviću pismo kojim je formalno pozvao Hrvatsku da pristupi Sjevernoatlantskom savezu.

27. ožujka 2009. Pokušaj ishođenja referenduma o ratifikaciji članstva Hrvatske u NATO-u od strane marginalnih političkih stranaka u Sloveniji je propalo, te je i slovenska ratifikacija važeća. Nema više prepreka za ulazak Hrvatske u NATO.

25. ožujka 2009. Hrvatski sabor potvrdio Sjevernoatlantski sporazum, protiv je bio samo jedan zastupnik dok je za glasalo 119 zastupnika. Hrvatska je tim činom praktično članica, preostalo je još da se svi ratifikacijski dokumenti predaju američkom State Departmentu kod kojeg se deponiraju svi ratifikacijski dokumenti.

Veljača 2009. Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku, ratificirale su, redoslijedom ratifikacija: Francuska, Slovenija, Luksemburg, Island, Nizozemska, Grča. U veljači je postupak ratifikacije završen jer je svih 26 zemalja članica ratificiralo protokol. Međutim, u Sloveniji su marginalne političke stranke pokrenule prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o ratifikaciji članstva Hrvatske u NATO-u, čime je bilo dovedeno u pitanje sudjelovanje Hrvatske kao punopravne članice NATO-a na summitu u Strasbourgu i Kehlu.

Siječanj 2009. Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku, ratificirale su, redoslijedom ratifikacija: Velika Britanija, Kanada, Njemačka, Belgija.

Prosinac 2008. Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku, ratificirale su, redoslijedom ratifikacija: Danska, Španjolska, Estonija, Češka, Italija.

Studeni 2008. Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku, ratificirale su, redoslijedom ratifikacija Norveška i Turska.

Listopad 2008. Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku, ratificirale su, redoslijedom ratifikacija: Litva, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Slovačka.

25. rujna 2008. Američki Senat je u četvrtak 25. rujna kasno navečer po lokalnom vremenu ratificirao Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku, što je, kako je u tadašnjem priopćenju istaklo Veleposlanstvo SAD-a u Zagrebu, “povijesni trenutak u američko-hrvatskim odnosima”…

18. rujna 2008. Latvijska Saeima (parlament) ratificirao je Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku. Tim činom parlament Republike Latvije postao je drugi po redu, među parlamentima 26 zemalja članica NATO-a, koji je proveo postupak ratifikacije Protokola, nakon što je to učinila Mađarska.

15. rujna 2008. Mađarska je ratificirala Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku. Ratifikacija je u parlamentu prihvaćena jednoglasno, a tom činu je prisustvovalo izaslanstvo Hrvatskoj sabora na čelu s predsjednikom saborskoga izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Krešimirom Ćosićem. To nije poklon već priznanje Hrvatskoj za sve što je učinila u procesu pristupa, izjavio tim povodom u Zagrebu veleposlanik Republike Mađarske u Hrvatskoj Peter Imre Györkös.

9. srpnja 2008. Potpisan Protokol o pristupanju Hrvatske NATO-u na Sjevernoatlantskom vijeću. Stalni predstavnici zemalja članica NATO-a potpisali su u Bruxellesu Protokol o pristupanju Savezu Hrvatske i Albanije, u nazočnosti ministara vanjskih poslova dviju zemalja. “Od danas će Hrvatska i Albanija zauzeti mjesto za našim stolom”, rekao je povodom potpisivanja Protokola glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća. “Ovo je povijesno postignuće ne samo za Hrvatsku i Albaniju nego i za NATO”, dodao je Scheffer. Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Hrvatske Gordan Jandroković, izrazio je nadu da će se proces ratifikacije završiti na vrijeme kako bi Hrvatska mogla sudjelovati kao punopravna članica već na sljedećem summitu u proljeće 2009. godine u Strasbourgu i Kehlu. Nakon potpisivanja pristupnog Protokola do okončanja postupka ratifikacije dvije će zemlje moći sudjelovati u radu Sjevernoatlantskog vijeća i ostalih tijela NATO saveza, ali bez prava glasa dok ne postanu članice.

24. lipnja 2008. Ministar Gordan Jandroković uputio pismo glavnom tajniku NATO-a Jaap de Hoop Schefferu u kojem potvrđuje interes Hrvatske za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu. Ministar Jandroković naveo je u pismu da Hrvatska kroz članstvo u NATO-u želi doprinijeti jačanju vlastite sigurnosti te sigurnosti svojih saveznika i čitavog euroatlantskog prostora. Hrvatska podupire temeljne principe Saveza i odlučna je čuvati slobodu, demokraciju i vladavinu prava. Uz pismo, Hrvatska je priložila raspored za dovršenje započetih reformi kojeg je izradila nakon uspješnog dovršetka pristupnih razgovora s NATO-m, slijedom poziva šefova država i vlada NATO članica upućenom na summitu u Bukureštu.21. travnja 2008. Otvoren je i ujedno zatvoren prvi krug pristupnih pregovora za hrvatsko članstvo u NATO-u u Bruxellesu. U prvom krugu pregovora razgovaralo se o političkim i vojnim pitanjima, o tome je li Hrvatska ispunila tražene uvjete za pristupanje u NATO. Hrvatski pregovarački tim predvodila je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Bianca Matković. Izaslanstvo NATO-a na pregovorima predvodio je pomoćnik glavnog tajnika za politička pitanja Martin Erdmann.

15. travnja 2008. Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković uputio je pismo glavnom tajniku NATO-a Jaapu de Hoop Schefferu kojim ga je izvijestio da je Hrvatska prihvatila poziv za otvaranje pristupnih razgovora o članstvu u Sjevernoatlantskom savezu. U pismu se napominje kako je članstvo u NATO-u jedan od temeljnih prioriteta hrvatske vanjske politike te da Hrvatska već postupa kao da je članica Saveza. Doprinos Hrvatske NATO misijama prepoznat je i cijenjen, a to isto vrijedi i za napore Hrvatske u provedbi reformi i prihvaćanju NATO standarda.

9. travnja 2008. Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer poslao je pismo ministru vanjskih poslova Hrvatske Gordanu Jandrokoviću u kojem formalno poziva Hrvatsku da započne pristupne pregovore za ulazak u Savez.

2. – 4. travanj 2008. U Bukureštu je održan NATO summit, na kojem je Hrvatska zajedno sa Albanijom dobila pozivnicu za članstvo u NATO-u. Summitu su u ime Hrvatske prisustvovali Predsjednik Stjepan Mesić, predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader i ministar Gordan Jandroković. Nakon završetka summita, 4. travnja, Predsjednik SAD-a George W. Bush posjetio je Zagreb.

28. siječnja 2008. Sastao se Državni odbor za članstvo Republike Hrvatske u NATO-u. Sudionici sastanka bili su i predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader i Predsjednik RH Stjepan Mesić. Na sastanku se razgovaralo o konačnim pripremama za summit NATO-a od 2. do 4. travnja u Bukureštu.

16. siječnja 2008. Izaslanstvo Vlade RH predvođeno predsjednikom Vlade dr.sc. Ivom Sanaderom i ministrom obrane Brankom Vukelićem sudjelovalo u Bruxellesu na sastanku Sjeverno-atlantskog vijeća. Na sastanku Sjeverno-atlantskog vijeća Hrvatska je okončala 6. ciklus Akcijskog plana za članstvo (MAP) ujedno i posljednji ciklus MAP-a prije očekivanog dobivanja pozivnice za članstvo u Savezu na summitu NATO-a u Bukureštu.

3. prosinac 2007. U sjedištu NATO-a Predsjednik RH Stjepan Mesić sastao se s glavnim tajnikom NATO-a Jaapom de Hoopom Schefferom. Scheffer je ocijenio kako je Hrvatska postigla značajan napredak na putu prema članstvu u NATO-u. “Hrvatska kuca na vrata NATO-a”, izjavio je Scheffer nakon razgovora s Predsjednikom Stjepanom Mesićem.

7. listopada 2007. Odbor Parlamentarne skupštine za obranu i sigurnost NATO-a u Reykjaviku prihvatio je prijedlog rezolucije kojom se vlade članica Saveza pozivaju da na summitu u proljeće 2008. u Bukureštu upute pozivnicu za članstvo Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji.

1. – 12. listopada 2007. Po prvi puta NATO vježba “Noble Midas” održala se u zemlji koja nije članica NATO-a. Hrvatska je bila domaćin vježbe koja se održala na lokacijama srednjeg i južnog Jadrana, PB Lori, ZB Divuljama i Zemuniku, vojnim poligonima “Eugen Kvaternik” Slunj i “Crvena zemlja” Knin.

6. lipnja 2007. Predsjednik Vlade RH, dr.sc. Ivo Sanader posjetio sjedište NATO-a te se susreo s glavnim tajnikom Jaap de Hoop Schefferom. Potvrđen dobar napredak Hrvatske prema članstvu u NATO-u.

Svibanj 2007. Objavljeno istraživanje Gfk Hrvatska prema kojem 52 posto građana Hrvatske podržava članstvo u NATO-u.

16. ožujak 2007. Američki Senat prihvatio rezoluciju kojom se podržava daljnje proširenje NATO-a i poziva na “pravodobno” primanje Hrvatske, Makedonije i Albanije u članstvo.

7. ožujak 2007. Predstavnički dom američkog Kongresa prihvatio rezoluciju kojom se podržava daljnje proširenje NATO-a i poziva na primanje u članstvo Saveza triju zemalja članica Jadranske povelje – Hrvatske, Makedonije i Albanije, te dviju bivših sovjetskih republika Ukrajine i Gruzije.

28.-29. studeni 2006. NATO Summit u Rigi. U završnoj deklaraciji summita Savez se izjasnio da će na svom sljedećem summitu 2008. godine pozvati u članstvo one zemlje koje ispunjavaju standarde Saveza i koje mogu pridonijeti euroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti.

17. studeni 2006. Američki Senat jednoglasno usvojio zakon kojim se podržava daljnje proširenje NATO-a i poziva na primanje u članstvo Hrvatske, Albanije, Makedonije i Gruzije u dogledno vrijeme.

2. studeni 2006. Formiran Državni odbor za članstvo Republike Hrvatske u NATO-u. Predsjednici Republike, Sabora i Vlade, Stjepan Mesić, Vladimir Šeks i dr.sc. Ivo Sanader postigli dogovor o formiranju Državnog odbora za članstvo Hrvatske u NATO-u. Uz koordinirano djelovanje nadležnih državnih institucija te kroz komunikacijsku strategiju, a uz već ranije postignut konsenzus svih političkih stranaka o strateškim ciljevima, formiranjem ovog Državnog odbora još jednom je potvrđena čvrsta opredijeljenost Hrvatske za postizanje punopravnog članstva, kako u Europskoj uniji, tako i u NATO savezu.

18. listopad 2006. Predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader službeno posjetio Sjedinjene Američke Države. Tijekom svog boravka se susreo sa američkim Predsjednikom Gerogeom Bushom, državnom tajnicom Condollezzom Rice i ministrom obrane Donaldom Rumsfeldom. Američki predsjednik George W. Bush nakon sastanka s predsjednikom Vlade dr.sc. Ivom Sanaderom u Bijeloj kući izjavio kako je “svjetski interes da Hrvatska uđe u Europsku uniju i NATO” te dodao da će se založiti da Hrvatska bude pozvana u članstvo 2008. godine.

30. svibanj 2006. Parlamentarna skupština NATO-a donosi deklaraciju o potpori hrvatskom članstvu u NATO-u. Parlamentarna skupština Sjevernoatlantskog saveza na proljetnom zasjedanju u Parizu jednoglasno usvaja deklaraciju u kojoj se Hrvatskoj i ostalim članicama Američko-jadranske povelje daje potpora za što skoriji ulazak u NATO.

22. prosinac 2005. Senat SAD-a za što brže članstvo Hrvatske u NATO-u. Nakon što je Zastupnički dom usvojio sličnu rezoluciju, ovom senatskom rezolucijom cijeli američki Kongres izražava potporu Hrvatskoj za što brže uključenje u NATO. Rezolucija S. Res 342 odaje priznanje Hrvatskoj za napredak u ispunjavanju političkih, ekonomskih i vojnih zahtjeva za članstvo u NATO-u te preporuča da bude pozvana u članstvo Saveza u najkraćem mogućem roku.

15. prosinac 2005. Američki Kongres usvojio rezoluciju o što skorijem primanju Hrvatske u NATO savez. Usvajanjem rezolucije H. Res. 529 Zastupničkog doma američkog Kongresa, koja preporučuje što skorije priključenje Hrvatske u punopravno članstvo u NATO-u, odaje se priznanje Hrvatskoj u postizanju napredaka u ispunjavanju kriterija za članstvo u NATO-u.

25. studeni 2005. NATO imenuje hrvatskog diplomata Dražena Hrastića političkim savjetnikom Visokog NATO-vog predstavnika u Afganistanu. Ovo imenovanje je veliko priznanje doprinosu Hrvatske u stabilizaciji Afganistana time više što nije uobičajeno da diplomat zemlje partnera obnaša tu dužnost. Dražen Hrastić je do tada bio na dužnosti zamjenika voditelja civilnih poslova u Pokrajinskom timu za obnovu u Feyzabadu na sjeveru Afganistana.

28. i 29. lipanj 2004. U Istanbulu održan summit NATO-a i EAPC. Na summitu šefovi država i vlada država članica usvajaju završnu izjavu kojom je potvrđeno da vrata NATO-a ostaju otvorena novim članicama i pozdravlja se napredak prema članstvu koji su ostvarile Albanija, Hrvatska i Makedonija u okviru Akcijskog plana za članstvo. Zatraženo je od ministara vanjskih poslova NATO-a da razmotre napredak država aspirantica i o tome izvijeste prije sljedećeg sastanka na vrhu, na kojem će se razmotriti potencijalno proširenje članstva.

15. prosinac 2003. U sjedištu NATO-a veleposlanik Antun Tus u ime Hrvatske potpisuje Daljnji dodatni protokol uz PfP SPFA-u.

2. svibanj 2003. U Tirani ministri vanjskih poslova Albanije, Hrvatske, Makedonije i SAD-a potpisuju Američko-jadransku povelju.

21. studeni 2002. Održan Praški summit NATO-a, na kojem sudjeluje Predsjednik RH Stjepan Mesić, ministar vanjskih poslova Tonino Picula i ministrica obrane Željka Antunović. U završnoj deklaraciji šefovi država i vlada NATO-a istaknuli su kako je Hrvatska ostvarila ohrabrujući napredak, te da će biti razmatrana za buduće članstvo. Dodali su da će napredak u tom smislu ovisiti o provedbi daljnjih reformi i udovoljavanju međunarodnim obvezama, uključujući onu prema ICTY-u. Također, naglašeno je da će MAP i dalje ostati mehanizam pripreme za članstvo jer pozivi upućeni na summitu u Pragu neće biti zadnji.

Svibanj 2002. U Reykjaviku na zasjedanju Sjevernoatlantskog vijeća na razini ministara vanjskih poslova Hrvatska dobila poziv za sudjelovanjem u Akcijskom planu za članstvo (MAP).

7. prosinac 2001. Hrvatski sabor potvrdio Sporazum između država stranaka Sjeverno-atlantskog ugovora i ostalih država koje sudjeluju u Partnerstvu za mir o pravnom položaju njihovih snaga (PfP SOFA) i Dodatni protokol uz PfP SOFA-u. PfP SOFA i Dodatni protokol stupili su na snagu 10. veljače 2002.

Srpanj 2001. Hrvatska započela sudjelovanje u “Intenziviranom dijalogu po pitanjima članstva”.

Veljača 2001. Anton Tus akreditiran kao prvi hrvatski veleposlanik pri NATO-u, čime je osnovana Hrvatska Misija pri NATO-u.

30. svibanj 2000. Hrvatska dobila status pridružene članice u Parlamentarnoj skupštini NATO-a.

25. svibanj 2000. Ministar vanjskih poslova Hrvatske Tonino Picula, u Firenci potpisuje “Okvirni dokument Partnerstva za mir”. Istoga dana Hrvatska primljena u Euroatlantsko partnersko vijeće (EAPC).

Početkom 2000. Hrvatskoj ponuđen “Komplementarni program ciljane sigurnosne suradnje, stekli smo promatrački status u Parlamentarnoj skupštini NATO-a.

23.-24. travnj 1999. Summit NATO-a u Washingtonu, prvi NATO summit na kojem Hrvatska sudjeluje, u svojstvu promatrača.

Proljeće 1994. Hrvatsko izaslanstvo u sastavu glavnog vojnog savjetnika predsjednika Hrvatske, zamjenika ministra vanjskih poslova i veleposlanika u Kraljevini Belgiji posjetilo sjedište NATO-a te izrazilo interes Hrvatske za sudjelovanjem u Partnerstvu za mir.

http://www.nato.hr/kronologija-pristupanja-republike-hrvatske-nato-u

Republika Hrvatska – NATO – javno mnijenje

Travanj 2010. GFK: Građani i dalje podržavaju NATO

– Uoči prve godišnjice ulaska Hrvatske u NATO, ispitivanje javnog mnijenja od strane uglednog Gfk pokazalo je stabilnu potporu građana članstvu u Savezu i hrvatskom angažmanu u međunarodnim operacijama.

Visokih 64,6% ispitanika osjeća se sigurnijima u državi članici NATO-a, posebno osobe iz Slavonije i Dalmacije. Da je članstvom u NATO-u porastao ugled i ojačao međunarodni položaj Hrvatske smatra 50,2% ispitanika, s tim da češće od prosjeka takvo mišljenje imaju visokoobrazovani (61%).

Angažman međunarodne zajednice u okviru misije ISAF pod zapovjedništvom NATO-a podržava 68,3% ispitanika, među kojima češće od prosjeka takvo mišljenje imaju osobe u dobi od 25-34 godina (78%). Istovremeno, 54,1% ispitanika smatra da sudjelovanje Hrvatske u misijama NATO-a pod mandatom UN-a doprinosi jačanju njene sigurnosti i međunarodnog položaja.

O važnosti uloge NATO-a u regiji govori podatak da 62,6% ispitanika smatra da su NATO i njegovo primanje novih članica važni za sigurnost i stabilnost Jugoistočne Europe.

O istraživanju: ispitivanje javnog mnijenja naručilo je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija povodom prve godišnjice članstva Hrvatske u NATO-u; provedeno je na reprezentativnom uzorku od 750 ispitanika (kvotni uzorak prema županijama, obrazovanju, dobi i spolu).

Siječanj 2009. Večernji list: Više građana za NATO nego za EU

Drugi put otkako Večernji list sustavno iz mjeseca u mjesec mjeri političko raspoloženje građana, podrška ulasku Hrvatske u NATO veća je nego podrška za Europsku uniju. Visokih 61 posto građana, ispitanih u telefonskoj anketi na 900 ispitanika 29. i 30. siječnja 2009., glasovalo bi za priključenje Hrvatske Sjevernoatlantskom savezu, dok je Europskoj uniji sklono 58,7 posto sudionika ankete.

Razlika je vrlo mala, ali ipak indikativna, te na neki način potvrđuje očekivanja. Pretpostavljalo se naime da će s približavanjem travanjskog summita NATO-a, na kojem Hrvatska i Albanija trebaju postati punopravne članice, opredjeljenje za NATO jačati, navodi se u Večernjem listu.

Lipanj 2008. Večernji list: Građani podržavaju ulazak u NATO i EU
Na referendumu o ulasku Hrvatske u Europsku uniju većina građana Hrvatske u ovom bi se trenutku opredijelilo za pristupanje Uniji, pokazala je anketa Večernjeg lista na 900 ispitanika objavljena u današnjem broju.

U istraživanju, koje je 26. i 27. lipnja 2008. za Večernji list telefonski provela agencija Metron/Vectura, na pitanje kako bi glasovali kada bi sutra bio referendum o ulasku Hrvatske u EU, 58 posto ispitanih opredijelilo se za ulazak, protiv je bilo 28,7 posto dok je 16,8 posto odgovorilo da ne zna kako bi glasovalo.

Za ulazak Hrvatske u NATO u ispitivanju se opredijelilo 52,7 posto ispitanih, dok bi 30,5 posto na referendumu bilo protiv pristupanja Hrvatske Savezu.

Lipanj 2008. OPSA: Anketiranje mladih, članova udruga i novinara o NATO-u

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) provela je anketu o stavovima mladih, članova udruga i novinara o NATO-u. Anketa je provedena anonimno, početkom lipnja na uzorku od 103 ispitanika iz središnje Hrvatske. Anketom su se ispitivala stajališta i informiranost ispitanika o NATO-u, sigurnosti i informiranju građana o djelovanju NATO-a.

Najvećim dijelom ispitanici su se izjasnili da podržavaju ulazak Hrvatske u NATO ili da ga podržavaju u potpunosti – 55 posto, dok se 28 posto ispitanika izjasnilo da ne podržava ulazak u NATO. Samo 4 posto ispitanika ne zna da li podržava ulazak Hrvatske u NATO, o tomu nije donijelo odluku 5 posto ispitanika, te nema stajalište o tom pitanju 8 posto ispitanika.

Po pitanju osobne informiranosti o članstvu Hrvatske u NATO-u, koju su ispitanici trebali ocijeniti ocjenama od 1 – 5 gdje je ocjena 1 najmanja informiranost, a ocjena 5 najveća informiranost, 10 posto ispitanika ocijenilo je svoju informiranost ocjenom 1, dok je ocjenom 2 svoju informiranost ocijenilo 27 posto ispitanika, ocjenom 3 – 29 posto, ocjenom 4 – 17 posto, i ocjenom 5 – 17 posto ispitanika.

Na pitanje kako će ulazak Hrvatske u NATO djelovati na sigurnost Hrvatske od ratnih i terorističkih djelovanja, 40 posto ispitanika je odgovorilo da ćemo biti sigurniji, 39 posto da se ništa po tom pitanju neće promijeniti, 5 posto da nikada više nećemo doživjeti rat, a 8 posto ispitanika ne zna kako će ulazak Hrvatske u NATO djelovati na sigurnost. Samo 4 posto ispitanika smatra da ćemo ulaskom u NATO biti manje sigurni, a o tomu nema stajalište također 4 posto ispitanika.

Travanj 2008. Puls: Građani pozitivno ocijenili pozivnicu i buduće članstvo u NATO-u

Građani su velikom većinom pozitivno ocijenili pozivnicu za NATO koju je Hrvatska dobila na NATO summitu u Bukureštu, koji je održan od 2.-4. travnja. Za 70 posto građana to je pozitivan, a za 14 posto njih negativan događaj. Pokazalo je to istraživanje agencije Puls.

Pozivnicu izrazito pozitivnim događajem smatra 22 posto ispitanika, a uglavnom pozitivnim njih 48 posto. Devet posto ispitanika ocjenjuje pozivnicu za NATO uglavnom negativnim, a pet posto izrazito negativnim događajem. Dobivanje pozivnice najbolje su prihvatili građani Zagreba i okolice.

Velika većina onih za koje je dobivanje pozivnice pozitivan događaj smatra da Hrvatska treba prihvatiti tu pozivnicu i postati članica Sjevernoatlantskog saveza. Takvih je oko 62 posto, što je neznatno manje u odnosu na Pulsovo istraživanje provedeno krajem veljače, nakon proglašenja nezavisnosti Kosova i nereda u Beogradu.

Prihvaćanju pozivnice za članstvo u NATO-u protivi se oko 20 posto građana, a definirano mišljenje o tom pitanju nema čak njih 18 posto. Podršku za ulazak u NATO češće izražavaju muškarci, osobe s višim ili visokim obrazovanjem, osobe iz urbanih krajeva te ispitanici iz Zagreba i okolice.

Istraživanje je provedeno telefonskom anketom od 4. do 6. travnja na nacionalno reprezentativnom uzorku 1.000 punoljetnih ispitanika. Uzorak je dvoetapno stratificiran prema regiji i veličini naselja. Pogreška je +/- 3,2 posto.

Travanj 2008. Promocija plus: Za NATO 60,3 posto građana
Ulazak Hrvatske u NATO podržava 60,2 posto ispitanika, 31,7 posto ih je protiv članstva, a neodlučnih je 8,1 posto. Podrška članstvu u NATO-u ujedno je i najviša od početka njegova praćenja, odnosno od siječnja 2006. godine kad je ta tema uvrštena u redovito mjesečno istraživanje CRO Demoskop, objavila je agencija Promocija plus. Prema rezultatima Promocije plus tri od pet hrvatskih građana je za hrvatsko članstvo u NATO, najveća potpora među biračima HDZ-a, najslabija među biračima HSS-a. Glavni razlog za članstvo u NATO veća sigurnost zemlje 65 posto pozitivnih odgovora dok je glavni razlog protiv članstva u NATO borba za tuđe interese (23,8) Velika je i prevaga referendumskog odlučivanja o članstvu u Savezu (76,1 posto), u odnosu na odluku Sabora (21,6 posto).

Podrška ulasku Hrvatske u EU smanjila se na 50,3 posto u odnosu na prošlomjesečnih 53,7 potpore, ali i u usporedbi s prošlogodišnjim izborom od 50,9 posto. Redovito istraživanje društvenih i političkih preferencija provedeno je 31. ožujka i 1. travnja 2008. godine na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika stratificiranom po županijama, naseljima, spolu, dobi i obrazovanju iz cijele zemlje.

Ožujak 2008. GFK: Za NATO 61 posto građana

Istraživanje GfK-a o raspoloženju građana prema NATO-u pokazalo je kako ulazak Hrvatske u sjevernoatlantski savez podržava 61 posto građana, 21 posto je protiv, neopredijeljenih je 18 posto, dok dva posto ne zna. Istraživanje je provedeno od 29. veljače do 6. ožujka 2008. na reprezentativnom uzorku od 1000 osoba. Korištena je metoda telefonskog istraživanja uz pomoć računala. Istraživanje je pokazalo da ulazak u NATO u najviše podupiru u Istri s Primorjem, Dalmaciji i Lici, Kordunu te Banovini (od 63 do 65 posto). Ulazak u NATO više podupiru muškarci, čak 67 posto. Ispitanici od 45 do 54 godina NATO podupiru s čak 70 posto, a istog su mišljenja i oni s viskom stručnom spremom.

Tri četvrtine građana smatra da još uvijek postoje nestabilnosti u regiji, a samo 20 posto njih smatra da takve nestabilnosti nema. Istraživanje je pokazalo i da više od četiri petine građana, njih 83 posto, smatra da će ulazak u NATO Hrvatskoj omogućiti sigurnost i snagu države kao što je imaju ostale članice Saveza. To su najviše istakli građani u Istri s Primorjem (88 posto), u Dalmaciji (85 posto), muškarci (85 posto), vrlo mladi u dobi od 18 do 24 godine starosti (86 posto), kao i visoko obrazovani (89 posto). Oko 70 posto ispitanika misli da će članstvo u Savezu prvenstveno kroz veće strane investicije donijeti koristi i gospodarstvu zemlje, dok njih 23 posto smatra da neće biti nekih koristi. Sedam posto nije moglo dati svoju procjenu.

Ožujak 2008. Za ulazak Hrvatske u NATO 59,3 posto građana

Prema istraživanju nezavisne agencije za istraživanje tržišta Accent provedenom na zahtjev Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija 59,3 posto građana podržava ulazak Hrvatske u NATO, 19,3 posto se tome protivi, dok je i dalje neodlučno 21,4 posto ispitanika. Čak 67,8 posto muškaraca podržava ulazak Hrvatske u NATO, dok 51,8 posto žena za Savez. Glavni razlozi za tu podršku, pokazalo je istraživanje, je povećana sigurnost u regiji, bolja budućnost i pozitivni gospodarski učinci članstva. Osnovni razlozi nepodržavanja ulaska u NATO su stav kako taj savez nije potreban, nepovjerenje u velike saveze te mogući odlazak hrvatskih vojnika u nesigurne strane zemlje. Istraživanje je provedeno od 04. do 09. ožujka na reprezentativnom uzorku od 1000 građana Republike Hrvatske.

Ispitanici od 35 do 44 godina starosti najmanje podržavaju ulazak Hrvatske u NATO, samo 49 posto, dok 64 posto građana starijih od 45 godina podupire ulazak Hrvatske u NATO savez. Podrška za NATO je nešto veća u Dalmaciji sa 63,2 posto i Zagrebu 62 posto. Najveći dio ispitanika, njih 82 posto smatraju kako će Hrvatska ući u NATO u slijedećih 5 godina, dok ih samo 3 posto smatra kako Hrvatska neće postati članicom tog saveza. Čak 72 ispitanika smatra da će ulaskom Hrvatske u NATO savez hrvatsko gospodarstvo profitirati. Od ispitanika koji ne podržavaju ulazak u NATO njih 84 posto ipak smatra kako će hrvatsko gospodarstvo donekle imati ili imati velike koristi od ulaska u NATO. Isto tako, 45,2 posto ispitanih smatra da će Hrvatska biti donekle sigurnija i snažnija država dok njih 37,5 posto smatra kako će Hrvatska biti značajno sigurnija i snažnija država ako uđe u savez s Njemačkom, Francuskom, SAD-om, Velikom Britanijom i ostalim članicama NATO-a.

Ožujak 2008. Agencija Promocija plus: Za Prijam Hrvatske u NATO – 54,2 posto građana

Hrvatsko članstvo u NATO-u podupire 54,2 posto ispitanika, pokazuju rezultati istraživanja agencije Promocije plus. Članstvu Hrvatske u NATO-u protivi se 37 posto ispitanika, a 8,8 posto je neodlučnih. Redovito istraživanje agencija Promocija plus je provela 29. veljače i 1. ožujka na reprezentativnu uzorku od 1300 ispitanika.

Najveći broj ispitanika, 50,3 posto, najvažnijom temom u veljači smatra proglašenje neovisnosti Kosova 17. veljače i događaje u vezi s tim (priznaje i odbijanje priznanja neovisnosti, napad na Hrvatsko veleposlanstvo i paljenje hrvatske zastave u Beogradu, paljenje srpske zastave u Zagrebu, događaje u BiH). Između te i druge po važnosti teme mjeseca – događaja u vezi sa ZERP-om, velik je razmjer, napominju iz Promocije plus. Naime, te događaje 18,3 posto ispitanika smatra najvažnijim jer utječe na buduće odnose naše zemlje s EU-om.

Veljača 2008. Za NATO 67 posto građana

Podrška ulasku Hrvatske u NATO savez enormno je povećana krajem veljače, čak 67 posto hrvatskih građana  podržava ulazak u NATO, dok je krajem siječnja podrška iznosila 52 posto, priopćili su iz Agencije za istraživanje tržišta i javnog mnijenja Puls. Telefonsko istraživanje je obavljeno 29. veljače na uzorku od 600 ispitanika.
Izniman porast podrške tumači se, prije svega, kao posljedica zbivanja u Srbiji, Kosovu i u BiH.

Veljača 2008. Za NATO 52 posto građana Hrvatske

Ulazak Hrvatske u NATO podržava 52 posto ispitanika pokazali su rezultati istraživanja koje je GfK proveo na uzorku od 1000 ispitanika od 28. siječnja do 2. veljače. Novi val istraživanja o članstvu u NATO savezu pokazao je stabilizaciju raspoloženja građana prema savezu, naveli su u priopćenju iz GfK. Dok 52 posto građana podržavaju ulazak u NATO, 27 posto je onih koji su protiv, 18 posto je neopredijeljeno, i još 3 posto ne zna ili ne može odgovoriti, stoji u priopćenju. Stupanj podrške je, nešto veći od prosjeka, kod muškaraca (60 posto) i kod građana sjeverne Hrvatske (57 posto). Protiv su, malo više od prosjeka, žene (31 posto) i dobna skupina od 45 do 54 godine (33 posto). Iz GfK navode kako su građane pitali i koliko će Hrvatska biti sigurnija i na međunarodnom planu snažna ako uđe u savez s Njemačkom, Francuskom, SAD-om, Velikom Britanijom i ostalim članicama NATO-a, a dobiveni odgovori pokazuju da su građani u velikoj većini (preko tri četvrtine) uvjereni da će Hrvatska biti sigurnija i snažnija država nakon ulaska u NATO. Da će Hrvatska ulaskom u NATO savez biti sigurnija i snažnija zemlja iskazuju nešto više muškarci (83 posto), dobna skupina od 18 do 44 godine (oko 84 posto) kao i osobe sa srednjim školskom spremom (82 posto) ili visokim obrazovanjem (86 posto). Anketari iz GfK su u ovom valu istraživanja pitali građane i o mišljenju vezanom uz moguće veće investiranje u Hrvatskoj nakon ulaska u NATO savez. Nešto preko četvrtine ispitanih građana smatra da hrvatsko gospodarstvo neće imati koristi, dok preko 64 posto građana smatra kako će određena korist postojati.

Siječanj 2008. Istraživanje Večernjeg lista – preokret u podršci ulasku u euroatlantske integracije

Prvi put otkako Večernji list preko redovitih mjesečnih anketa mjeri raspoloženje građana prema Europskoj uniji i Sjeverno-atlantskom savezu, NATO je popularniji od EU. U prosincu 2007. godine za ulazak u EU izjašnjavalo se 56 posto ispitanika u Večernjakovoj anketi, a za NATO ih je bilo 47 posto. U siječnju 2008. godine potpora građana ulasku u EU pala je s 56 na 49,4 posto, a broj građana koji podržavaju ulazak Hrvatske u NATO-u porastao je s 46,7 na 54,1 posto.

Siječanj 2008. Za NATO preko 50 posto građana Hrvatske

Agencija za istraživanje tržišta i javnog mnijenja Puls obavila je istraživanje o članstvu Hrvatske u NATO-u. Prema tom siječanjskom istraživanju, 51,5 posto građana smatra da pozivnicu za članstvo u NATO-u treba prihvatiti, dok 32 smatra da ne treba, a 16,5 posto ne zna.
Ovo istraživanje kao i sva prethodna ukazuju na podršku građana Hrvatske ulasku u NATO koja se kreće oko 50 posto dok je broj onih koji se protivi znatno manji i uglavnom se kreće oko trećine ispitanika u istraživanjima i anketama.

Studeni 2007. Stabilna podrška građana za ulazak u NATO

Tvrtka Valicon d.o.o. koja je provodila izlazne ankete za parlamentarne izbore 2007. objavila je rezultate popratnih pitanja provedenih 25. studenog 2007. godine. Pitanja su se ticala podrške ulasku u Europsku uniju i NATO. Prema podatcima tog istraživanja pristupanje EU podupire 57 posto anketiranih birača, dok je protiv pristupanja njih 32 posto. Pristupanje NATO-u podupire 48 posto anketiranih birača, dok je protiv njih 38 posto. Anketa je provedena na uzorku od 1758 birača koji su glasali na glasačkim mjestima u Hrvatskoj 25. studenog 2007. godine.

Lipanj 2007. Za NATO i dalje 52 posto građana RH

Istraživanje o članstvu u NATO savezu iz lipnja pokazuje stabilizirano raspoloženje građana u odnosu na prethodno, 52 posto građana podržavaju ulazak u NATO, 23% su protiv, a četvrtina je neopredijeljena pokazuje istraživanje Gfk.
Građane se pitalo koliko će Hrvatska biti sigurnija i snažna na međunarodnom planu ako uđe u savez s Njemačkom, Francuskom, SAD-om, Velikom Britanijom i ostalim članicama NATO-a? Dobiveni odgovori pokazuju da su građani u velikoj većini (preko četiri petine) uvjereni da će RH biti sigurnija i snažnija država nakon ulaska u NATO. U ovom istraživanju građane se pitalo i o mišljenju vezanom uz moguće veće investiranje u Hrvatskoj nakon ulaska u NATO savez. Samo četvrtina ispitanih smatra da Hrvatske neće imati koristi, dok preko 70 posto građana smatra kao će određena korist postojati. Istraživanje se provodilo od 14. do 20. lipnja 2008. godine.

Svibanj 2007. Za ulazak u NATO više od 50 posto građana RH

Prema ispitivanjima javnosti iz svibnja, 52 posto građana trenutačno podržava ulazak Hrvatske u NATO savez, što je povoljnije nego u ožujku, kada je podršku tome dalo 43 posto građana, priopćeno je iz istraživačke kuće GfK Hrvatska koja je provela telefonsko istraživanje od 10. do 17. svibnja 2007. na 1000 ispitanika. Natpolovičnu naklonjenost tumače pojačanim intenzitetom informacija vezanih uz ulazak Hrvatske u NATO savez.

http://www.nato.hr/republika-hrvatska—nato—javno-mnijenje

Advertisements

Discussion

Comments are closed.

%d bloggers like this: