//
you're reading...
Svi postovi - All posts, Vijesti - News

Otkrivam: Diplomatični NATO savez, i dobrog srca

Šta je NATO, upitala sam veleposlanika Branimira Jukića, šefa Misije BiH pri NATO.

Piše: Nada Zdravič

«NATO je politička i vojna organizacija 28 država posvećena očuvanju slobode i sigurnosti svojih članica. To je organizacija koja je utemeljena na zajedničkim vrijednostima slobode, demokracije, ljudskih prava i tržišne ekonomije, koje jesu suština NATO-a, a koje po mom dubokom uvjerenju dijeli i Bosna i Hercegovina».

Dakle, NATO postoji od 1949. Prvo sjedište je bilo u Londonu. Prema ambicijama koje je tada objavio njegov  generalni tajnik Britanac Hastings Lionel Ismay, uloga NATO saveza je da u vrijeme hladnog rata ‘drži Ruse vanka, Amerikance unutra i Nijemce pod prismotrom’. Belgija je jedna od pet europskih zemalja potpisnica osnivačkog akta nastanka NATO saveza. Kažu da hladnog rata više nema, NATO ima 28 zemalja članica, cijelo mnoštvo različitih i raznorodnih partnera na svim kontinentima i godišnji budžet od milijardu i 735 milijuna eura.

Sjedište NATO saveza je od 1966. u Bruxellesu. Dobrotvorni NATO bazar postoji od 1968. Bosna i Hercegovina ima svoju misiju pri NATO od početka devedesetih godina, a priključila se ovoj humanitarnoj akciji 2010. Ove 2013. je u dobrotvornom NATO bazaru učestvovalo 38 zemalja, od kojih je 20 zemalja članica ovog političko-vojnog saveza, a ostalih 17 su zemlje kandidati i partneri. Recimo, od prošle godine na Bazaru učestvuje i Azerbajdžan.

Dobrotvorne aktivnosti u okviru NATO traju cijele godine, a Bazar je ‘konac koji djelo krasi’. U pravilu se održava u drugoj polovini novembra. Cilj svih dobrotvornih aktivnosti  je sakupljanje novca. Tako se npr. prodaju kolači i slatke đakonije koje ispeku i pripreme službenice misija pri Savezu i supruge službenika. Najznačajniji dopinos u novcu dodjeljuje gospođa Rasmussen, supruga generalnog tajnika NATO. Njen doprinos je 2012. iznosio 7000 eura prikupljenih na humanitarnim balovima organiziranim u sjedištu NATO: svi zaposleni u Savezu mogu učestvovati, ulaznica za bal iznosi 50 eura.  Zanimljivo, novac se prikuplja i putem takozvanih outdoor (vanjskih) aktivnosti: ako se neko npr. bavi plivanjem ili nekom drugom sportskom aktivnošću izvan sustava NATO, može na taj račun, što je dobrohotan povod, dati svoj dobrotvorni prilog  u visini željenog postotka od članarine u svom sportskom klubu. Novac se prikuplja i od pokrovitelja (modernim rječnikom rečeno – od sponzora). Članovi Upravnog odbora Dobrotvornog NATO bazara prikupljaju novac od potencijalnih donatora, a najveći pokrovitelji su NATO Staff Centar, Volvo, ING banka i lanac restorana Aramark u sjedištu NATO.

Najznačajniji dobrotvorni prihod se prikupi na godišnjem NATO bazaru. Na Bazaru 2013 . je učestvovalo 38 nacija, što pretpostavlja da su gosti-kupci istovremeno i najšarolikiji diplomatski zbor na svijetu, jer većina tih zemalja ima svoje misije pri EU, pri NATO i svoja bilateralna veleposlanstva u Kraljevini Belgiji, a svi skupa nezaobilazne sugovornike među članovima Parlamenta EU. Službenici 38 zemalja su prodavali svoje proizvode, odabrane ili prikupljene po vlastitom nahođenju od donatora iz svojih domovina. I nacionalne kuhinje imaju vrlo značajnu ulogu u ovoj veseloj i osebujnoj manifestaciji. Službenici NATO, poznati mrgudi, pretvore se u glasne kuhare-šarmere i zavrnutih rukava sa velikim bijelim kapama prodaju sve što treba i može, a od čega često voda  ide na usta. Bez obzira na sve umiješne ruke i čuvene tradicionalne recepte koji se prenose sa generacija na generacije, štand Misije BiH pri NATO je prodavao samo ćevape i baklave. (Bilo mi je i krivo i drago kad su gosti na štandu BiH pitali: ‘A nemate klasovih štrudlica? A ni vina nemate ove godine?’) Baklavu je ljubazno donirala veleposlanica Bosne i Hercegovine u Kraljevini  Belgiji gospođa Bisera Turković.  I na moje vlastito, ne malo iznenađenje,  to je bio daleko najposjećeniji prostor na Bazaru. Na štandu su radili supružnici Marilović, supružnici Nedić, vojni ataše Rajko Đukanović, Smajo Hadžajlija i Mujo Rančić. Dva sata prije zatvaranja na štandu BiH više nije bilo ništa za prodati: ćevapi i baklava su nestali k’o halva. Na ostalim štandovima su se kao tradicionalni proizvodi prodavali odličan ajvar, pindžur, suhi keksi i kolači, med, začini, sir, suhomesnati proizvodi, štrukle i mlinci, raznorazna ulja, suhe smokve i sušeno voće, džemovi, vunene rukavice i kape, alkoholna pića, nakit, magnetići, ukrasi za jelku, krzno, koža – k’o na sajmu.

Kako funkcionira ovaj dobrotvorni sajam?

Prikupljeni novac od svega prodatog ide u dobrotvorne svrhe i dodjeljuje se belgijskim (domaćin ima, kao i svugdje, posebno mjesto) i međunarodnim organizacijama koje su se prijavile tim povodom na Bazar. Sve pojedinosti kako i pod kojim uvjetima se može prijaviti za učestvovanje u podjeli zarade prikupljene u dobrotvorne svrhe su podrobno sročene na web siteu natocharitybazaar.org. Oni koje zanima učestvovanje mogu popuniti obrazac u elektronskoj formi i poslati na navedenu adresu.  Očekuje se da će prijave za sljedeću godinu biti otvorene u januaru i najtječaj ostaje otvoren do maja. Dobrotvorni sajam ima Glavni odbor koji prikupi sve prijave i uspostavi listu kandidata. Iz iskustava koja prenosi Glavni odbor saznala sam da je preporučljivo kontaktirati misiju zemlje iz koje bi se neko želio prijaviti radi blagovremene pomoći u pripremi kandidature – da bi rezultat urodio plodom. O listi kandidata koji žele učestvovati u dodjeli sakupljenog novca odlučuju sve zemlje učesnice na Bazaru, s posebno značajnom napomenom: da bi svi imali jednake šanse prijavljeni projekti su predstavljeni tako da se ne zna i ne može znati iz koje zemlje je kandidat za donaciju.  Svaka zemlja je ograničena tako da u bodovanju kandidata mogu učestvovati samo dva projekta.

Još jedan zanimljiv podatak: Glavni  odbor NATO Charity Bazaara ima 15 članova iz različitih zemalja. Od 2011. zamjenica nacionalnog predstavnika iz BiH je Sarajka Biljana Marilović, savjetnik u Misiji BiH pri NATO. Tada, 2011. nacionalni predstavnik BiH bila je gospođa Hasena Husejnović, supruga vojnog predstavnika u Misiji BiH pri NATO. Biljanu Marilović je na ovu poziciju predložila Kati Schmidt, predsjednica Glavnog odbora NATO Charity Bazaara, i pozvala je da radi kao asistent riznice (modernim a stranim rječnikom rečeno: trezora). Za zemlju koja nije članica Saveza i koja nema baš ni duboke džepove, a ni dovoljno onih koji ju razumiju – ovaj podatak je vrijedan svake hvale i pozornosti. Asistent rizničar se bavi praćenjem priliva sredstava i obavještava nacionalne predstavnike zemalja koje učestvuju u Bazaaru. Ovo je neprofitabilna, nelukrativna djelatnost, a svi poslovi u okviru Glavnog odbora su na dobrovoljnoj bazi. Bosna i Hercegovina može biti ponosna na doprinos Biljane Marilović jednom od rijetkih lijepih, ‘srčanih’, čovjekoljubivih instrumenata koje NATO ima.

Glavni odbor se sastaje jednom mjesečno i nije nevažno naglasiti da su sastanci izvan radnog vremena. Jednom mjesečno se sastaju i svi nacionalni predstavnici zemalja koje učestvuju na Bazaru. Uhodani mehanizam nalaže da se tik pred održavanje Bazaara u oktobru i novembu u poslovima na prikupljanju i organiziranju Glavni odbor – priličito naradi.

Eh, na Bazaru ima i tombola, jedna ‘loza’ stoji 2,5 eura. Ove godine je prodato 10 800 loza. A posjetitelja u salama NATO restorana je toliko da je s vremena na vrijeme ne preporučljivo, nego neophodno – izaći na čist zrak.  Nagrade na tomboli su u vidu boravka u lijepim hotelima u još ljepšim zemljama, vikend na hrvatskoj obali ili slovenačkim toplicama, narukvica čuvenog juvelira i sl.

Kandidati koji se prijave na natječaj za dodjelu novca prema propozicijama mogu dobiti maksimalno 10 000 eura. Navedeni novac se ne može koristiti za plaće uposlenika, niti npr. za troškove prijevoza, nego je namijenjen za materijal i opremu što se mora precizno navesti u specifikaciji prijave za sredstva. Vrlo striktna pravila zahtijevaju da se nakon nabavke materijala Glavnom odboru dostavi dokaz o kupovini.

Od ukupnog prihoda Bazara 35% novca je namijenjeno karitativnim organizacijama registriranim u Belgiji (a međunarodnog  su karaktera, jer imaju polje djelovanja izvan zemlje, npr. u sjevernoj Africi, kao Oxfam) i 65% zemljama koje se prijave na natječaj. Glasanje se odvija bodovanjem, tako da se sav traženi novac dodijeli onom projektu koji dobije najviše bodova, i tako redom proporcionalno. Može se dogoditi da projektu, koji je dobio najmanje bodova, bude dodijeljen samo dio očekivanog novca, a ako kandidat prihvati donaciju gubi pravo učestvovanja u naredne dvije godine.

Bosna i Hercegovine je  2011. dobila donaciju od 10 000 eura, a 2012. dvije od ukupno 11 000 eura. Na natječaju su do sada uspješno učestvovali Udruženje roditelja  djece sa posebnim potrebama sa Pala (prijavili su se za sredstva za uređenje prostorije za socijalizaciju i rad djece svih nacionalnosti i njihovih malih prijatelja-posjetitelja), Udruženje roditelja djece sa malignim oboljenjima SRCE iz Sarajeva i Sigurna kuća ‘Budućnost’ (svih nacionalnosti) iz Modriče. Ove 2013. prijavilo se Udruženje ‘Most’, koje se brine za djecu slabog imovinskog stanja, bez roditeljske brige i djecu sa posebnim potrebama, svih nacionalnosti, iz Višegrada.  Udruženje ‘Most’ je bilo na 12. mjestu od 17 kandidata. Ove godine je Bazar sakupio najveću sumu do sada, preko 190 000 eura, i očekuje se da će i ‘Most’ dobiti novac za koji se kandidirao, a to je preko 7500 eura.

Nije nevažno: ukupno je bilo prijavljenih 27 projekata. Ostali nisu ušli u konkurenciju, jer, prema informacijama Glavnog odbora, nisu pravilno ispunili obrasce koji su na web siteu natocharitybazaar.org na raspolaganju od januara do maja. Nije zgoreg navesti da su za  projekat Sigurne kuće ‘Budućnost’ iz Modriče  listom glasale sve zemlje članice Bazara, njih 37. To je posljednjih godina projekat koji je sam sebe najbolje i najtemeljitije predstavio i tako stekao bezrezervnu podršku svih, bez izuzetka.

Zašto Misija BiH pri NATO učestvuje u ovom dobrotvornom bazaru, pitala sam veleposlanika Jukića šefa Misije BiH pri NATO?

“Bazaar je veliki događaj u NATO-u, na kojem sudjeluju tisuće posjetilaca, stotine volontera iz velikog broja zemalja, i način je da se Bosna i Hercegovina prikaže u svjetlu u kojem nas nemaju priliku često vidjeti. Svrha Bazaara je isključivo humanitarna, sav rad se odvija na dobrovoljnoj osnovi, a humanitarne organizacije konkuriraju svojim projektima u raspodjeli prikupljenih sredstava. Bez obzira što su humanitarne udruge iz BiH do sada uvijek bile korisnice prikupljenih sredstava i što na ovakvoj manifestaciji BiH ima pozitivnu vidljivost, smatram da je i bez toga naša obveza sudjelovati u ovakvom događaju”.

Zar nije diplomacija – pokazati svoje bolju (a ko je vješt i svoju najbolju) stranu, povezati se, proizvesti blagonaklone sugovornike i zagovornike za vlastitu, a onda i – zajedničku stvar?

Prošle godine je Misija BiH pri Europskoj uniji u Bruxellesu štampala i darivala kao jedan od prepoznatljivih znakova svog angažmana humanitarni kalendar Mije Jeličić na kojem je pisalo ‘Misija BiH pri Europskoj  uniji  ima srce’. U poplavi dobrih i dobrotvornih djela pred kraj kalendarske godine, što je običaj u zapadnoj kršćanskoj  Europi, svoj glas je digao i NATO. Izgleda da želi da se zna da i on, pored olovnih vojnika, ima i srce. To mogu samo – pozdraviti.

http://tacno.net/novosti/otkrivam-diplomaticni-nato-savez-i-dobrog-srca/

Advertisements

Discussion

Comments are closed.

%d bloggers like this: