//
you're reading...
Svi postovi - All posts, Vijesti - News

NATO i BiH: Čekajući novu vlast poslije oktobarskih izbora

NATO savez ove godine obilježava 65. godinu postojanja. Ovo je bila prilika da se na konferenciji u Banjaluci “65 godina NATO-a: Mir, sigurnost i razvoj u Evropi” razgovara o rezultatima ovog vojnog saveza u proteklom periodu, ali i daljim koracima. Što se tiče Bosne i Hercegovine, rasprave koje su vođene na ovu temu pokazale su da najveći problemi oko atlantskih integracija postoje na političkoj razini.Bosna i Hercegovina je pristupanje evroatlantskim integracionim procesima utvrdila kao jedan od prioriteta spoljne politike. Proces približavanja Bosne i Hercegovine NATO savezu formalno je započet 14. decembra 2006. godine potpisivanjem Okvirnog dokumenta sa NATO-om. Potpisivanjem ovog dokumenta, BiH je postala članicom NATO programa “Partnerstvo za mir”.

Međutim, od ovoga se dalje nije odmaklo.

Potpredsjednik Atlantskog saveza iz Vašingtona Damon Wilson smatra da je jedan od razloga pogrešna percepcija javnosti šta je to NATO savez i koja je njegova uloga.

“Postoje određene brige, kako u Briselu tako i u Vašingtonu, da BiH ne zaostane za ostalim zemljama regiona. Ovo nije rasprava o odnosima BiH i NATO-a, već o tome da li BiH želi da  gradi bolju budućnost za buduće naraštaje. Ukoliko BiH želi bolju budućnost njen put ka EU i NATO savezu će biti olakšan”, kazao je Wilson.

Evroatlantske integracije, prije svega, podrazumijevaju korjenite društvene reforme u svim oblastima, istakao je zamjenik komandatna NATO štaba u BiHOle Asbjørn Fauske. Podsjetivši je da je NATO štab u BiH došao na poziv državnog Predsjedništva i da je njegova uloga u BiH, prije sveg, savjetodavna u oblasti odbrane.

Ole Asbjørn FauskeOle Asbjørn Fauske

“Kada je u pitanju približavanje BiH NATO savezu, Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH ostvarili su veliki napredak. Glavni izazovi postoje isključivo na političkoj razini, a manje na razini onoga što jeste djelovanje Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH”, ocijenio je Fauske.

Ovaj problem  političke prirode dolazi iz entiteta Republika Srpska (RS). I pored toga što se radi o međunarodnom ugovoru kojeg je potpisala država Bosna i Hercegovina, i pozicija i opozicija u RS smatraju da članstvo u NATO – u treba staviti na čekanje.

Predsjednik RS i SNSD-a Milorad Dodik kaže da se pitanje rješavanja vojne imovine, što je jedan od uslova za aktiviranje MAP-A, ne može odvojeno rješavati od ostalog dijela državne imovine:

“Mora da se tretira jedinstveno i nemoguće je da vojna imovina bude odvojena, a da ostali dio imovine ostaje kao neriješeno pitanje u BiH. U svakom slučaju, što se tiče NATO-a zajednički je stav i da bez Srbije nema puta ka NATO-u. Isto tako zajedničko je kad dođe vrijeme, da se raspiše referendum i pitaju ljudi da li hoće u NATO ili neće u NATO – zbog trauma koje smo imali, koje se ne trebaju zaboraviti”, tvrdi Dodik.

“Sve međunarodne obaveze koje je BiH potpisala treba ispuniti, ali mi mislimo da priča o članstvu u NATO-u može da se desi tek onoga momenta kada se takva vrsta odluke postigne i u Srbiji”, smatra Mladen Ivanić, lider PDP-a.

Stavovi Srbije su ulazak u EU, a kada je u pitanju NATO, opredjeljuje se za  neutralnost.

Nerzuk ĆurakNerzuk Ćurak

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i predsjednik Savjeta Atlantske inicijative Nerzuk Ćuraksmatra da je odnos Bosne i Hercegovine prema NATO-u neozbiljan u odnosu na usvojena strateška opredjeljenja zemlje.

“A onda se nekoliko godina zamajavamo i, ustvari, svoju stratešku odluku relativiziramo, banaliziramo je, izvrgavamo je ruglu itd…”, ocijenjuje Ćurak.

Ulazak BiH u NATO uveliko zavisi od toga da li će Srbija krenuti tim putem.

“Dijelim mišljenje da će RS pratiti liniju Srbije, dakle, za šta se Srbija odluči, to će pratiti i RS. Koliko je to dobro, to je drugo pitanje”, navodi Ćurak.

Đorđe Tomić, sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci, mišljenja je da je u Republici Srpskoj primijetno odsustvo jasne strategije prema atlantskim integracijama.

“Pozivanje na Srbiju je najlakši i najjednostavniji način da se pobjegne od domaće odgovornosti koja nam stoji ovdje pred očima. Činjenica je da je regionalni i nacionalni plan bitan, dakle, jeste važno hoće li Srbija biti u NATO-u ili neće, kao što je važno što je Hrvatska već u NATO-u, što je Albanija već u NATO-u, što Crna Gora, prije ili kasnije, prelazi u završnu fazu, napreduje, ali pored tih predizbornih oklijevanja, mene više zabrinjava što mi nemamo niti jasnu strategiju odnosa, niti, što je još gore, imamo potpuno otvorenu, sadržajnu, racionalnu debatu, raspravu o tome – da prvo objasnimo šta donosi pozitivno, ša donosi negativno, i da onda napravimo stav na osnovu jedne računice, dobre, stare računice”, riječi su Tomića.

Vildana SelimbegovićVildana Selimbegović

S druge strane, Vildana Selimbegović, glavna urednica sarajevskog lista Oslobođenje, smatra da su istupi političara iz RS, prije svega, usmjereni prema svojim glasačima u ovom entitetu.

“Duboko sam uvjerena da su nas ovi posljednji, strašni događaji do te mjere osvijestili da smo vidjeli s kim imamo posla – jer, bez obzira da li je riječ o Federaciji BiH ili o Republici Srpskoj, apsolutno je identična matrica na vlasti. To je vlast koja služi samo sebi i svojim interesima. Uopće nije zainteresirana ni za narod, ni za državu, ni za entitet”, zaključuje Selimbegović.

Međutim, sasvim je jasno da će Bosna i Hercegovine stajati u mjestu i do opštih izbora u oktobru. Da li će se stvari mijenjati u odnosima prema NATO-u, zavisiće, prije svega, od sljedeće vlasti.

Advertisements

Discussion

Comments are closed.

%d bloggers like this: