Civilna struktura

Sjevernoatlantski savjet (eng. North Atlantic Council, NAC) je najvažnije političko tijelo koje, u okviru NATO-a, donosi odluke.

Sjevernoatlantski savjet je jedino tijelo ustanovljeno Sjevernoatlantskim ugovorom (član 9.). Savjet se okuplja na različitim nivoima: uglavnom jednom nedjeljno na nivou stalnih predstavnika (tada se govori o „stalnom savjetu”, eng. „Permanent Council”), a najmanje dva puta godišnje na nivou ministara inostranih poslova i odbrane, i periodično (u prosjeku, na dvije, tri godine) na nivou predsjednika država i vlada (samit).

Savjetom predsjedava generalni sekretar NATO-a, ili u slučaju odsustva, njegov zamjenik.

Odbor za planiranje odbrane glavno je tijelo koje se bavi najvažnijim odbrambenim problemima, kao i pitanjima u vezi sa planiranjem kolektivne odbrane. On daje smjernice organima iz vojne strukture NATO-a, i u svom djelokrugu ima isti autoritet kao i Sjevernoatlantski savjet, u vezi sa pitanjima koja spadaju u njegovu nadležnost.

Grupa za nuklearno planiranje okuplja ministre odbrane država članica NATO-a, i odgovorna je za razmatranje pitanja iz okvira nuklearne politike Alijanse, u širokom rasponu od kontrole nuklearnog naoružanja, komunikacionih i informatičkih sistema, do pitanja raspoređivanja nuklearnog naoružanja.

Generalni sekretar NATO-a je najvažniji zvaničnik koji govori i nastupa u ime Alijanse. On je i predsjedavajući Sjevernoatlantskog savjeta, Odbora za planiranje odbrane, Grupe za nuklearno planiranje, kao i drugih najvažnijih odbora i savjeta NATO-a. On ima autoritet da usmjerava konsultacije i donošenje odluka među članicama, u cilju postizanja konsenzusa.

Međunarodni sekretarijat je savjetodavno i administrativno tijelo koje pruža podršku radu predstavnika država članica, u sjedištu NATO-a, na odgovarajućim nivoima rada odbora. Po ugledu na Generalnog sekretara koji rukovodi radom najvažnijih odbora, na najvišem nivou, službenici Međunarodnog sekretarijata su odgovorni za odvijanje aktivnosti odbora na nižim nivoima.

Ostali odbori

Sjevernoatlantskom savjetu, Odboru za planiranje odbrane i Grupi za nuklearno planiranje podređeni su mnogi odbori i radne grupe koje se bave različitim aspektima djelovanja NATO-a, pomažući u procesu donošenja odluka. Među brojnim odborima i radnim grupama izdvajaju se:

• Politički odbor
• Odbor za pregled odbrane
• Odbor za ekonomiju
• Odbori za civilni i vojni budžet
• Konferencija Nacionalnih direktora za naoružanje
• Odbor za nauku i Odbor za izazove modernog društva
• Političko-vojni upravljački odbor Partnerstva za mir

Parlamentarna skupština NATO-a (eng. NATO Parliamentary Assembly, NATO PA) je međuparlamentarni forum država članica NATO-a, koji okuplja evropske i sjeverno-američke zakonodavce, u cilju razmatranja pitanja od zajedničkog interesa. Parlamentarna skupština NATO-a je potpuno nezavisna institucija u odnosu na Alijansu i predstavlja neformalnu vezu između nacionalnih parlamenata i NATO-a.

Vojna struktura

Vojni odbor (eng. Military Committee) je najviše vojno tijelo NATO-a. Vojni odbor djeluje pod nadzorom Sjevernoatlantskog savjeta, Odbora za planiranje odbrane i Grupe za nuklearno planiranje i služi kao prvenstveni izvor savjeta o vojnim pitanjima pomenutim tijelima. Odbor daje preporuke političkim tijelima NATO-a o mjerama koje smatra potrebnim za zajedničku odbranu i odgovoran je za primjenu operacionalnih odluka koje je donio Sjevernoatlantski savjet. Njegova prvenstvena uloga je da obezbijedi smjernice i savjete o vojnim i strateškim pitanjima.

Vojni odbor daje smjernice komandantima strategijskih komandi, koji su, u svom djelokrugu, odgovorni Odboru za sprovođenje vojnih aktivnosti Alijanse. Uloga Vojnog odbora je posebno značajna u vođenju vojnih operacija Alijanse i tekuće transformacije.

Vojni odbor, u stalnom zasijedanju, čine vojni predstavnici država članica, koji zastupaju svoje načelnike generalštabova. Pored toga, Vojni odbor se sastaje i na nivou načelnika generalštabova, tri puta godišnje, kada se pozivaju i oba komandanta strategijskih komandi. Predsjedavajućeg Vojnog odbora, koji, po pravilu, ima čin generala i dolazi iz neke evropske države, biraju prostom većinom načelnici generalštabova država članica, a formalno postavlja Sjevernoatlantski savjet, na period od tri godine.

Međunarodni vojni sekretarijat (eng. International Military Staff) je izvršno tijelo koje podržava rad Vojnog odbora. Njime rukovodi direktor Međunarodnog vojnog sekretarijata. Direktora Međunarodnog vojnog sekretarijata, u činu generala, bira Vojni odbor, između kandidata predloženih od strane država članica. Pod njegovom kontrolom, Međunarodni vojni sekretarijat pravi procjene, studije i izvještaje na kojima se zasniva diskusija i proces donošenja odluka u Vojnom odboru.

U okviru Međunarodnog vojnog sekretarijata djeluje nekoliko sektora:

Situacioni centar NATO-a pruža podršku Sjevernoatlantskom savjetu, Odboru za planiranje odbrane i Vojnom odboru u procesu obavljanja konsultacija. Centar predstavlja središnje mjesto Alijanse za prijem, razmjenu i širenje informacija političke, vojne i ekonomske prirode. On neprekidno nadgleda dnevno-političku, vojnu i ekonomsku situaciju od interesa za NATO i države članice.

Obavještajni sektor obezbjeđuje dnevne strateške obavještajne informacije Generalnom sekretaru, Sjevernoatlantskom savjetu, Odboru za planiranje odbrane, Vojnom odboru i drugim tijelima NATO-a. U svom radu, oslanja se na države članice i komande i štabove NATO-a za osnovne obavještajne potrebe, jer nema kapacitet niti funkciju zasebnog sakupljanja informacija. Obavještajni sektor je centralno koordinaciono tijelo prikupljanja, procjene i širenja obavještajnih informacija u okviru sjedišta NATO-a.

Sektor za operacije obezbjeđuje Vojnom odboru razvoj trenutnih operativnih planova i rešavanje pitanja vezanih za stanje snaga NATO-a, kao i vojnog rukovođenja u međunarodnim krizama. Sektor razvija i koordinira multinacionalnu obuku i vježbe, uključujući i one sa zemljama učesnicima programa Partnerstvo za mir.

Sektor za planiranje i politiku razvija i koordinira ulogu Vojnog odbora u odbrambenoj politici i strateškom planiranju NATO-a. Ovo podrazumijeva doprinos razvoju političko-vojnih koncepata, izradu studija i procjena, planiranje snaga NATO, proces razvoja Ciljeva snaga (eng. Force Goals), godišnji Pregled odbrane, proces PARP Partnerstva za mir i dugoročno planiranje.

Sektor za saradnju i regionalnu bezbjednost je centralno mjesto vojnih kontakata i saradnje koja se ostvaruje u okviru Savjeta evroatlantskog partnerstva (eng. Euro-Atlantic Partnership Council, EAPC), programa Partnerstvo za mir, Savjeta NATO-Rusija, Komisije NATO-Ukrajina i Mediteranskog dijaloga. Osim toga, u okviru ovog sektora formulišu se vojni savjeti o ulozi NATO-a u različitim aspektima kontrole naoružanja. Sektor se bavi i pitanjima koja spadaju u djelokrug rada Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), a koja su od interesa za Vojni odbor.

Sektor za logistiku, naoružanje i resurse odgovoran je za razvoj načela logistike, uključujući medicinsku podršku i transport. Glavna nadležnost ovog sektora odnosi se na planiranje logistike za upravljanje krizama, humanitarnu pomoć i pomoć u nesrećama. Ovaj sektor je odgovoran i za razvoj doktrina i procedura za upravljanje resursima, uključujući zajedničke vojne budžete, infrastrukturu i ljudstvo.

Štab NATO za konsultacije, komandu i kontrolu sastavljen je od civila iz Međunarodnog sekretarijata i oficira iz Međunarodnog vojnog sekretarijata, u cilju obezbjeđivanja potreba, prvenstveno Sjevernoatlantskog savjeta i Vojnog odbora, na polju konsultacija, komande i kontrole.

Optimizacija iskorištenosti specijalnih snaga i nadogradnja na temelju naučenih lekcija u tekućim operacijama presudni su za poboljšanje sposobnosti Saveza.

Comments are closed.